Suočeni s izazovnim vremenima, tražimo novo normalno – proslavu najvećeg kršćanskog blagdana prisiljeni se prilagoditi neizvjesnim okolnostima – razdvojeni, ali zajedno; sa strepnjom, ali utješeni nepobjedivim svjetlom uskrsnuća koje će rastjerati i najdublju tamu.

Zato, iako smo, nažalost, silom (ne)prilika i ove godine u nemogućnosti organizirati naš tradicionalni uskrsni doručak na otvorenom – ne mirujemo, ne predajemo se! U suradnji s vrijednim članovima KUD-a Cetina i Udruge za očuvanje baštine cetinskoga kraja pripremamo izvanredne video i foto materijale, kao i uprizorenje pripreme tradicionalnih uskrsnih jela.

Nesebičnost naših domaćina, obitelji Milardović, omogućila nam je da u jedinstvenom izvornom ambijentu pripremimo neka od najpopularnijih blagdanskih jela te ih prezentiramo online. Tako će nas i ovaj djelić našeg nasljeđa povezati usprkos udaljenosti. Poznat po iznimnim i jedinstvenim kulinarskim specijalitetima, alkarski grad se ponosi ponudom blagdanskih jela u kojima ničiji stol ne oskudijeva.

Od tradicionalne janjetine i zelja na Veliki četvrtak, do bakalara, cetinske pastrve, rakova i žaba na post Velikoga petka, kada i „vino ide u krv“. Prigodno pripremljena jela za Uskrs obvezno su se nosila u župnu crkvu na blagoslov, kako bismo ih ujutro s obitelji blagovali.

Za one koji se i sami žele okušati u spravljanju nekih od najukusnijih delicija sinjske kuhinje, donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radica, jedne od naših najpoznatijih kuharica, žene koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje.

Sinjski arambaši

Sinjski arambašići najpoznatiji su specijalitet sinjske kuhinje, odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerojatno od tur. harami – grešno, nedopustivo i başi – zapovjednik, poglavica (harambaša - vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl.

• 60 dkg govedine
• 15 dkg suhe slanine
• 5-6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka
• 20 dkg svinjetine
• 1 goveđa kost
• suha svinjetina
• kaštradina
• pršut ili suhi jezik
• juha ili voda
• 2 velika luka
• nekoliko česna češnjaka
• limunova nastrugana kora
• sol i papar
• malo cimeta u prahu
• 2-3 tučena klinčića
• 1/4 nastrugana oraščića
• 1 glavica kisela kupusa
• 1 žlica masti
• (umjesto kiselog kupusa može se upotrijebiti svježi kupus ili listovi vinove loze)

Za dobre i ukusne arambašiće uz ostalo najglavniji je uvjet dobar domaći kiseli kupus.

Uzme se 60 dkg fine sočne govedine (najbolja je vratina), 15 dkg domaće slanine, 5—6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka i 20 dkg svježe svinjetine. Sve se ovo dobro i sitno isjecka nožem (satarom), jer je mnogo ukusnije ako se meso isjecka nego samelje. U meso se dodaju 2 dosta velika luka sitno isjeckana, tri česna sitno isjeckana češnjaka, nastrugane limunove kore, soli, papra, malo cimeta u prahu, 2—3 tučena klinčića, 1/4 nastrugana oraščića i sve rukama neko vrijeme dobro miješa.

Zatim se uzme glavica kisela kupusa, rastavi u listove, bolji se izaberu, te im se odreže po sredini korijen, ali samo pri vrhu. Na svaki se list položi žlica smjese i saviju arambašići, počevši s one strane gdje leži korijen. Krajeve treba dobro obaviti i podvinuti da se ne bi pri kuhanju odmotali. Na dno duboke zemljane posude stavi se žlica masti, poredaju suvišni listovi kupusa, doda jedna goveđa kost i eventualno suhe svinjetine i kaštradine (suho bravlje meso). Arambašići se slože zbijeno jedan uz drugog, a između njih stavi suhog mesa, a još bolje suhe domaće šunke (pršuta) ili suhog jezika, jer moraju biti masni.

Zatim se nalije juhe ili vode da budu pokriveni, dobro poklope i kuhaju 3—4 sata na laganoj vatri. Više puta strese se posudom, jer se ne smiju miješati. Obično se priprave naveče, tj. puste malo da prokuhaju i sutradan kuhaju do kraja. Arambašići su ukusni i u ljetno doba. Kad nema kiselog kupusa, uzme se obični glavati svježi ili pak listovi vinove loze. Listovi se odaberu, popare kipućom vodom da omekšaju. Smjesa se pripremi kao za kiseli kupus, a kuhaju se kao i oni u kiselom kupusu. Veoma su ukusni ako se između njih stavi kiselog kupusa ribanca, jer onda poprime kiseliji okus, pa se nimalo ne razlikuju od pravih.

Ako su trenutne okolnosti i u vama probudile skrivenog kuhara, predlažemo ukusnu domaću pogaču bez kvasca ili možda da se osladite jednostavnim, slatkim a laganim rafijolima…

Pogača seljačka (Cetinska krajina)

• 1 kg brašna
• 8 jaja
• 8 kocaka šećera
• nastrugana limunova kora
• 1 žličica soli
• 1 žlica domaćeg masla
• limunov sok

Prosije se po prilici 1 kg pšeničnog brašna, još bolje polovica bijelog, a polovica pšeničnog i zamijesi se bez vode. Doda se 8 tučenih jaja, 8 kocaka šećera, limunova nastrugana kora, žličica soli, dobra žlica domaćeg masla i ako je potrebno još brašna, tako da tijesto bude glatko i mekano. Tijesto se dobro izradi skoro cijeli sat. Razvalja se okrugla pogača, prst debela i peče se pod pekom pola sata. Prije nego se stavi peći, nabocka se odozgo viljuškom i ukrasi raznim figurama. Kad je pečena, premaže se odozgo domaćim maslom i limunovim sokom da dobije sjaj te pokrije ubrusom da se ohladi.

Rafioli sinjski

• 50 dkg brašna
• 4 jaja
• 12 dkg maslaca
• 12 dkg šećera
• malo nastrugane limunove kore
• malo vanilin-šećera

Za nadjev:

• 25 dkg badema
• 25 dkg šećera u prahu
• 2 jaja ili snijeg od 2-4 bjelanca
• limunova nastrugana kora
• sok od 1/2 limuna
• malo vanilije
• malo maraskina
• 1 komad čokolade

Tijesto od 50 dkg brašna, 4 žumanca, 12 dkg maslaca, 12 dkg šećera, malo nastrugane limunove kore i vanilin-šećera, tanko se provalja i režu okrugli oblici sa čašom ili limenim obručem. Na svaki krug stavi se žličica sljedećeg nadjeva: 25 dkg poprženih i samljevenih badema, 25 dkg šećera u prahu, 2 jaja ili snijeg od 2—4 bjelanca, limunova nastrugana kora, sok od pola limuna, malo vanilije, maraskina i komad izribane čokolade. Sve se dobro izmiješa, a nadjev treba da je dosta gust. Tijesto se poklopi, a krajevi namažu bjelancem da se bolje spoje. Rafijoli se malo pritisnu, slože u namazanu tepsiju i peku na dobroj vatri.

Uz prekrasne video razglednice našeg grada s brojnih prepoznatljivih lokacija: crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, utvrde Kamičak, Gradskog parka, tvrđave Grad – šaljemo virtualnu poruku zajedništva i nade. Neka ove vizualne minijature, neke odoljele izrazito teškim vremenima, a opet čvrste, ponosne i nepokolebljive, pronesu dašak alkarskoga grada.

Ne dajmo se obeshrabriti – unatoč razlikama, u samoj srži sve je nepromijenjeno – Uskrs je pobjeda vjere i ljubavi, života nad smrću, svjetla nad tamom. Jer nije nam Bog dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora. (2 Tim 1,7)