6. Smotra mačkara Cetinskoga kraja

17.01.2020.
Vrijeme za čitanje: 2 - 3 min.
6. Smotra mačkara Cetinskoga kraja

Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine održat će se šesti put, 15. veljače. Brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu – rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima. Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Korita), dok se u graduTrilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.

Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci.

Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.

Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.

Pokladni običaji slični ovima postoje i u drugim djelovima Hrvatske i Europe, te utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem. Ovom smotrom nastoji se popularizirati upravo ta bogata tradicija pokladnih običaja koja je jedinstvena u Europi. Tradiciju Dida sačuvali su te je svake godine u u siječnju i veljači uprizoruju mačkare u cetinskim naseljima.

Pored tradicijskih mačkara u smotri sudjeluju i brojne skupine koje svojim komičnim, duhovitim scenskim nastupom upotpunjuju i obogaćuju cjelukupnu povorku.

Smotra mačkara Cetinskoga kraja

Smotra mačkara Cetinskoga kraja

Smotra mačkara Cetinskoga kraja

Smotra mačkara Cetinskoga kraja

Smotra mačkara Cetinskoga kraja

COVID19 Info

Partners

Gdje odsjesti?
Hotel? Villa? Soba?